Kulturna mreža
  • Home
  • Opinion
  • Editorial
  • Culture
  • Global
  • Essay
  • Letters
  • Sports
  • Education
No Result
View All Result
Get Started
Writy.
  • Home
  • Opinion
  • Editorial
  • Culture
  • Global
  • Essay
  • Letters
  • Sports
  • Education
No Result
View All Result
Kulturna mreža
No Result
View All Result

Rade Drainac: Bandit ili pesnik

Jedan od najbuntovnijih pesnika srpske književnosti umro je 1943. godine u okupiranom Beogradu, posle teške bolesti i u velikoj nemaštini.

brankica by brankica
мај 4, 2026
in Uncategorized
0
Share on FacebookShare on Twitter

Rade Drainac zauzima posebno mesto u istoriji srpske književnosti. Boemskog duha, nemirnog
temperamenta i izraženog bunta prema društvenim normama, život je proveo između književnosti,
putovanja i novinarstva. Biiografija mu je jednako nesvakidašnja, kao i stihovi koje je pisao.
Rođen kao Radojko Jovanović 26. avgusta 1899. godine u selu Trbunje kod Blaca, u Toplici, Drainac je još
kao mlad preživeo dramatične istorijske događaje. U Prvom svetskom ratu povlačio se sa srpskom
vojskom preko Albanije, a nakon rata školovanje je nastavio u Francuskoj.
Pariz je snažno uticao na njegov pesnički izraz, kao i evropska avangarda i boemski način života. Radio je
i kao violinista koji je svirao uz projekcije nemih filmova.
Po povratku u domovinu započeo je intenzivnu književnu i novinarsku karijeru.
U književnosti je postao poznat kao pesnik urbanog života i kosmopolitskog duha. Njegova poezija
donosila je slike modernog sveta – vozova, putovanja, velikih gradova i kafanskog života – ali i snažan
lični bunt.
Izbijanjem Drugog svetskog rata Drainac je ponovo stradao. Bio je uhapšen i jedno vreme je proveo u
logoru, ali je kasnije oslobođen.
Tokom rata njegovo zdravlje se pogoršalo zbog tuberkuloze. Poslednje dane proveo je na lečenju u
bolnici u Beogradu.
Rade Drainac preminuo je 1. maja 1943. godine. Sahranjen je o državnom trošku na Novom groblju u
Beogradu.
Jedan je od autentičnijih glasova međuratne srpske književnosti. Njegova poezija svedočanstvo je jednog
nemirnog duha i nemirnog vremena.

Bandit ili pesnik (Rade Drainac)

You might also like

Zabranjena ljubav Alekse Šantića: Priča o ženi koju je voleo, ali nikada nije smeo da je ima

Zabranjena ljubav Alekse Šantića: Priča o ženi koju je voleo, ali nikada nije smeo da je ima

мај 5, 2026
Sekunde koje su  Dostojevskom promenile sudbinu

Sekunde koje su Dostojevskom promenile sudbinu

мај 4, 2026

Priznajem da sam idiot i genije bio
I da su mi dani prošli nakrivljeni kao toranj u Pizi.
Zato se žurim u krčmu kao u operacionu salu.
Pa neka! 15.000.000 građana ove zemlje
Ako me ne upoznaju po poeziji upamtiće
Me po Skandalu.

I ni briga me nije
Što u dnu srčane aorte kroz dugu jesenju noć
Pesnik sa banditom boj bije!

brankica

brankica

Related Stories

Zabranjena ljubav Alekse Šantića: Priča o ženi koju je voleo, ali nikada nije smeo da je ima

Zabranjena ljubav Alekse Šantića: Priča o ženi koju je voleo, ali nikada nije smeo da je ima

by brankica
мај 5, 2026
0

Aleksa Šantić rođen je 1868. godine u Mostaru. Njegovu poeziju oblikovali su ljubav, bol i nemir epohe u kojoj je...

Sekunde koje su  Dostojevskom promenile sudbinu

Sekunde koje su Dostojevskom promenile sudbinu

by brankica
мај 4, 2026
0

Iste godine, 22. decembra, odvedeni su na Trg Semjonov u Sankt Peterburgu, gde im je pročitan ukaz o smrtnoj kazni....

Tamna strana života Jovana Dučića: ljubavi, skandali i porodična tragedija

Tamna strana života Jovana Dučića: ljubavi, skandali i porodična tragedija

by brankica
мај 5, 2026
0

Prema navodima pisca Slaviše Pavlovića, Dučić je imao tri velike ljubavi: Magu Živanović, Jovanku Jovanović i princezu Anđelu di Sulmone,...

Satira koja je koštala slobode velikog pisca: „Pogreb dva raba“ i kazna Branislavu Nušiću

Satira koja je koštala slobode velikog pisca: „Pogreb dva raba“ i kazna Branislavu Nušiću

by brankica
мај 5, 2026
0

Zbog pesme „Pogreb dva raba“, objavljene 1887. godine u „Novom beogradskom dnevniku“, Branislav Nušić je osuđen na dve godine strogog...

Next Post
Pisac koji je želeo da njegova dela nestanu: kako je prijatelj sačuvao Kafkino književno nasleđe

Pisac koji je želeo da njegova dela nestanu: kako je prijatelj sačuvao Kafkino književno nasleđe

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Kulturna mreža

We bring you the best Premium WordPress Themes that perfect for news, magazine, personal blog, etc. Check our landing page for details.

  • Buy JNews
  • Support Forum
  • Pre-sale Question
  • Contact Us

© 2026 JNews - Premium WordPress news & magazine theme by Jegtheme.

No Result
View All Result
  • Landing Page
  • Buy JNews
  • Support Forum
  • Pre-sale Question
  • Contact Us

© 2026 JNews - Premium WordPress news & magazine theme by Jegtheme.